Nela Lazić, SARADNICI, Uncategorized

STRUČNJAK ZA RAZVOJ KARIJERE, NELA LAZIĆ: Ljubav je igra bez granica

Profesorica filozofije i sociologije, sa većom ljubavlju ipak (kako se čini) prema sociologiji (priprema magistarsku tezu na Odsjeku za sociologiju Fakulteta Političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci), Nela Lazić je odabrana među prvih 20 stručnjaka kao sociolog i stručnjak za razvoj karijere sa visokim intelektualnim i moralnim integritetom koji mogu da preuzmu aktivnu ulogu u društvu.

Više o njenom odabiru među prvih 20 stručnjaka pogledajte klikom na link: https://www.vesti.rs/Vesti/Novi-Front-predlaze-listu-100-strucnjaka-Srpsku-ima-ko-da-vodi.html.

Ono na čemu Lazić trenutno radi, a o čemu će više biti riječi tokom narednog perioda, jeste, kako i sama kaže, “najveći izazov sa kojim se susreće Republika Srpska”, a to je nezaposlenost:

” Anketna stopa nezaposlenosti u Republici Srpskoj u 2018. godini iznosila je 17.2%, administrativna stopa nezaposlenosti 29,9%. Pored nezaposlenosti kao konkretnog problema, Bosna i Hercegovina je suočena sa problemom socijalne isključenosti i jaza između bogatih i siromašnih, migracija radne snage, neusklađensoti obrazovnog sistema sa  potrebama privrede. “

“U mnogim tranzicijskim zemaljama poreski sistemi su slabo osmišljeni, tržišta i finansijski sistemi su relativno nerazvijeni, pravni okvir finansijskog poslovanja je nedovoljno razvijen (važno za sektor bankarstva), a korupcija se vezuje uz slabosti u demokratskom i privrednom upravljanju. Sadašnja je praksa u nekim tranzicijskim zemljama ( u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Makedoniji i dr.) da pomažu postojećim, a obeshrabruju nova poduzeća, što ne samo da usporava strukturne promjene, nego i potkopava državne finansije nužne za podržavanje socijalnih programa.

Zbog svega toga opadanje zaposlenosti u državnom sektoru nije u dovoljnoj mjeri kompenzovano otvaranjem novih radnih mjesta u realnom sektoru, niti porastom samozapošljavanja, pa je u većini tranzicijskih zemalja došlo do znatnog porasta nezaposlenosti u poređenju s predtranzicijskim razdobljem. Određenim razlikama koje u tom pogledu postoje među pojedinim tranzicijskim zemljama doprinijela su dva opšta faktora:

a) uspješnost i odlučnost u provođenju reformi i

b) mjere politike zapošljavanja.

Međutim, iako je Bosna i Hercegovina zemlja u tranziciji, neophodni su iskoraci u reformama pravnog sistema, obrazovnog sistema, te i formiranje samog tržišta. Adekvatna strategija i politika zapošljavanja koja bi bila primjenjiva, treba da predstavi suštinska rješenja i korake ka razvoju. Institucije i službe zapošljavanja, apsolutno treba da reformišu način percepcije datog nam problema. Prije svega misli se na Minstarstva civilnih poslova BiH, Agenciju za rad i zapošljavanje Bosne i Herecegovine, entitetske i kantonalne službe i zavode za zapošljavanje.”

Iz “Nezaposlenost kao problem ekonomskog razvoja”, Nele Lazić

Lazić predstavlja novu perspektivu u pogledu prevazilaženja problema tržišta rada, neadekvatnog obrazovanja i dugoročno nezaposlene radne snage:

“Strategija smanjenja siromaštva je nov koncept, često uslov za dobijanje međunarodne razvojne pomoći, koji predstavlja analizu stanja, definisanje realnih kratkoročnih ciljeva i prioriteta, kao i pomoć u izgradnji kapaciteta i organizacije za implementaciju prihvatljivih programa i praćenje progresa na srednjoročnom i dugoročnom planu. Takođe, je važno da se utvrde troškovi pojedinih programa i da se obezbedi sveobuhvatni pristup siromaštvu, koji uključuje povećanje ekonomskog rasta, ali i ostvarivanje osnaženih ljudskih resursa. Za to je generalno potrebna visoka stopa ekonomskog rasta uz motivacije i institucije za intenziviranje rasta zaposlenosti i uz politike na tržištu rada kojima se unapređuje zaposlenost, olakšava tranzicija na tržištu rada, doprinosi boljem usklađivanju potražnje za radom s ponudom rada i pomaže u reintegraciji ugroženih grupa.”

Iz “Nezaposlenost kao problem ekonomskog razvoja”, Nele Lazić

Na šta bi najviše trebalo obratiti pažnju, Lazić će dovršiti sa našim stanjem svijesti i aktivacijom čitavog društva.

” Nažalost, u BiH svijest radne snage još uvijek vuče korijene iz bivšeg sistema,u kome je država bila garant i sigurnost za svaki pojedinačni život. Sistem u kome sad živimo i na koji se trebamo preorjentisati zahtjeva, veći stepen specifičnih znanja i vještina, IT pismenost, poznavanje barem jednog stranog jezika (s tim što se poznavanje engleskog jezika podrazumjeva), te usavršavanje zanatskih vještina i svakako preduzetnički duh. S obzirom na težinu problema nezaposlnosti, neophodno je uključiti sve segmente društva. “

 

Pored toga, Lazić njeguje i svoju nježniju stranu koju je odlučila podijeliti sa vama kroz stihove:

EH DRAGI

 

Eh moj dragi,
zar poslije svega ne zaslužujem;
topli zagrljaj, osmijeh
lijepu riječ i poljubac

Koliko noći sam oprala suzama svojim?!
Koliko uzdaha si mi iz grudi oteo?!

Svaki pogled koji si mi uskratio
bio je put mog stradanja.
Sada, nakon svega bol je nagrada
za svu ljubav koju ti dajem.

Ljubavi mi nismo jedno drugom suđeni.
Drugom ću ponuditi darove svoje,
Drugi će ljubiti ruke moje.

Eh moj dragi,
ljubav je igra bez granica,
igra u kojoj neki dobijaju , dok neki gube.
Duše nek se spoje i u toj vatri nek utihnu.
Nela Lazić

 

Više o Lazić pronađite klikom na: https://udruzenjesofia.wordpress.com/saradnici/.

 

Foto: Nela Lazić, privatna arhiva

Tekst sastavila i uredila:

ana_potpis

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s